News / Novosti

Preuzmite letak sa savjetima ovdje:

Europski zakoni kojima se regulira proizvodnja i promet opasnih kemikalija jedni su od najstrožih na svijetu. Određena aktivna tvar pesticida, tj. sastojak pesticida koji zapravo ubija štetnike ili biljne bolesti, dobit će odobrenje za uporabu na području Europske unije samo nakon dugogodišnje detaljne procjene rizika mogućih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i na okoliš. Međutim, kako se metode ispitivanja toksičnosti kemikalija neprekidno usavršavaju, nerijetko se dogodi da se tokom vremena pojedina aktivna tvar pokaže štetnom za ljude ili za okoliš, čak i u tragovima u kojima zaostaje nakon primjene, npr. u obliku ostataka na hrani, ili razgradnim produktima zaostalima u tlu, podzemnim vodama itd.

Zato ne čudi podatak da se kroz period od 25 godina broj odobrenih aktivnih tvari na području EU smanjio za 50%. Od slučajeva popraćenih u medijima ističe se zabrana uporabe pojedinih neonikotinoidnih pesticida 2013. godine na kulturama koje su privlačne pčelama, a 2016. godine Europska komisija je od država članica EU-a zatražila izbjegavanje primjene glifosata u javnim parkovima i igralištima, što se nastavilo 2023. godine zabranom korištenja kao sredstva za isušivanje radi kontrole vremena berbe ili žetve. I tijekom pripreme i provođenja našeg PyrOPECh projekta uporaba određenih aktivnih tvari koje se nalaze u kemijskim skupinama u fokusu projekta postala je zabranjena u Europskoj uniji. Od piretroida to su bili esbiotrin, beta-ciflutrin i empentrin, a od organofosfata klorpirifos, klorpirifos-metil, etoprofos, diklorfos i fenamifos.

Osim toga, 2022. godine na snagu je stupio novi Zakon o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine 46/2022) čija je svrha smanjenje rizika negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti, uvođenje obvezne primjene temeljnih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika, kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede. Novim Zakonom također je izmjenjen sustav izobrazbe profesionalnih korisnika sredstava za zaštitu bilja, distributera i savjetnika.

Iako je Europska komisija navela ambiciozni cilj smanjenja upotrebe kemijskih pesticida za 50% do 2030. godine u svom prijedlogu nove uredbe o održivoj uporabi pesticida, Europski parlament ga nije odobrio pa je u konačnici povučen 2024. godine, u jeku prosvjeda poljoprivrednika zabrinutih za održivost proizvodnje hrane u EU.  Napori za održivu poljoprivredu nastavljeni su 2024. godine u vidu  strateškog dijalog ključnih dionike iz čitavog poljoprivredno-prehrambenog lanca, uključujući poljoprivrednike, zadruge, poljoprivredno-prehrambene tvrtke i ruralne zajednice, kao i nevladine organizacije i predstavnike civilnog društva, financijskih institucija i akademske zajednice.

Valja istaknuti da iako nas trend zabrana aktivnih tvari može zabrinuti, ostaci pesticida u hrani na našem tržištu neprekidno se kontroliraju, na temelju propisanih najvećih dopuštenih količina ostataka pesticida u proizvodima životinjskog ili biljnog podrijetla (MDK vrijednosti) i da su odstupanja rijetka. Europska agencija za sigurnost hrane koja izdaje iscrpna godišnja izvješća o razinama ostataka pesticida u hrani na europskom tržištu tako je utvrdila da općenito 97% analiziranih uzoraka sadrži tragove pesticida u količinama ispod propisanih MDK vrijednosti, što znači da prema sadašnjim spoznajama ne postoji neprihvatljivi rizik štetnih učinaka na zdravlje ljudi.

Više o ovim temama možete pročitati na mrežnim stranicama Europske agencije za kemikalije (dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/api/files/attachment/855260/Pesticides_factsheet.pdf i https://echa.europa.eu/hr/legislation-profile/-/legislationprofile/EU-MRL_PEST_FOOD_FEED ) i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (dostupno na: https://www.hapih.hr/czb/odrziva-uporaba-pesticida-oup/ ).

U sklopu PyrOPECh projekta, između ostalog, skupljeni su i podaci o tjelesnoj težini dječaka u višim razredima osnovne škole u Zagrebačkoj regiji. Utvrdili smo da je indeks tjelesne mase (engl. Body Mass Indeks, BMI) dječaka koji su sudjelovali u našem istraživanju bio prosječno 18 kg/m², s rasponom od 14 do 40 kg/m², kada su oni pohađali peti razred osnovnog obrazovanja i imali u prosjeku 12 godina. Većina dječaka (njih 55%) imala je BMI koji se smatra normalnim, no njih 22% bilo je prekomjerne tjelesne težine, a čak 13% bili su pretili. Dodatno, prosječan udio masnog tkiva u tijelu dječaka bio je 20%, s uočenim rasponom 5-44%.

Ta saznanja su zabrinjavajuća i u skladu su sa zapažanjima drugih istraživanja u djece u Hrvatskoj. Na primjer, prekomjerna tjelesna težina ili pretilost nađena je u 22% jedanaestogodišnjaka 2003. godine (Bralić I i sur., Coll Antropol. 2005;29(2):481-6.), u 30% učenika petih razreda 2021. godine (Šimunović I i sur., Nutrients 2024;16(20):3488.), te u 35% dječaka petih razreda u našem istraživanju 2022.-2023. godine. Sličan trend uočen je i na svjetskoj razini, gdje je u usporedbi s razdobljem od 2000. do 2011. godine, u razdoblju od 2012. do 2023. zabilježeno 50% više pretile djece i adolescenata,čemu je pridonijela i COVID-19 pandemija (JAMA Pediatr 2024;178(8):800-813).

Koji su uzroci ovog trenda?

Uz nasljedne čimbenike i bolesti djeteta koje mogu dovesti do pretilosti, brojni su čimbenici načina života na koje možemo utjecati. Na primjer, opisano je da rizik za prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost djece povećava:

• „preskakanje“ doručka i druge nepovoljne prehrambene navike, npr. česta konzumacija brze hrane ili pekarskih proizvoda),
• dugi boravak za računalom,
• nedovoljna fizička aktivnost,
• prekratko spavanje noću,
• pretilost majke,
• pušenje majke tijekom trudnoće.

Ističemo da je znanstvenim istraživanjima potvrđeno da pretilost roditelja također povećava rizik za pretilost djece (Bralić I i sur., Coll Antropol. 2005;29(2):481-6.). Za uspješnu promjenu navika djece ključna je promjena navika cijele obitelji!

Posljedice prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u djece mogu biti brojne. Pretilost povećava rizik od različitih bolesti, prvenstveno šećerne bolesti tipa 2, srčano-žilnih bolesti i određenih tumora. Također, pretila djeca često se teže prihvaćaju u društvu vršnjaka i mogu imati narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

Liječenje pretilosti je složeno. Prije svega uključuje poboljšanje navika prehrane, tjelovježbe i spavanja, po potrebi psihološku terapiju, a u težim slučajevima i uzimanje odgovarajućih lijekova i kirurške postupke. (Lancet Diabetes Endocrinol 2022;10(5):351-365.).

Poveznice sa daljnjim informacijama:

https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/objavljeni-rezultati-petog-kruga-europske-inicijative-za-pracenje-debljine-u-djece-2018-2022/

https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/2024%20Objave/AP%20za%20prevenciju%20debljine%202024.-%202027..pdf

Voće i povrće bitno je ne samo radi unosa vitamina i minerala prijeko potrebnih organizmu u razvoju, nego i zbog unosa vlakana, koja imaju niz blagotvornih učinaka na zdravlje, kao što su poboljšanje pravilnosti probave povećavanjem volumena stolice, snižavanje razine lipoproteina niske gustoće (LDL) i ukupnog kolesterola u krvi, ublažavanje naglog porasta glukoze u krvi nakon obroka i prehranjivanje bakterija crijevne mikroflore koje vlakna koriste kao izvor energije.

U sklopu Pyropech projekta izrađena su dva sveučilišna diplomska rada na temu prehrane hrvatskih dječaka osnovnoškolske dobi, pod naslovom „Procjena kakvoće prehrane i izloženosti ostacima pesticida hranom u dječaka osnovnoškolske dobi“ (autorica: Anamarija Bejić; mentorice: Irena Keser, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Antonija Sulimanec, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb) i „Procjena energijske i nutritivne vrijednosti obroka te izloženosti pesticidima dječaka u predpubertetu i pubertetu“ (autorica: Ana Ružica Bajan; mentorice: Irena Keser i Antonija Sulimanec).

Jedan od ciljeva prvog od spomenutih radova bio je utvrditi kakvoću prehrane dječaka u dobi 11-12 godina s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije (n=62), za što je korištena metoda 24-satnog prisjećanja unosa hrane i pića, telefonskim anketiranjem roditelja. Nakon obrade prikupljenih podataka utvrđeno je da je prosječan dnevni unos voća i povrća upadljivo niži od preporučenog. Naime, prosječan unos voća kod dječaka iznosio je 197,2 ± 165,3 g/dan, a povrća 95,8 ± 81,0 g/dan, dok bi prema preporukama Europske agencije za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA) za primjeren unos mikronutrijenata i vlakana bilo potrebno pojesti dnevno pet ili više porcija voća i povrća, odnosno barem 400 g voća i povrća na dan. Posebno zabrinjava da neki od dječaka nisu konzumirali ni voće ni povrće tijekom prethodnog dana. Slično je uočeno i u drugom od spomenutih diplomskih radova, gdje je jedan od ciljeva bio procijeniti kakvoću prehrane dječaka u pubertetu i predpubertetu s područja Grada Zagreba (n=30), za što je korištena ista metoda skupljanja podataka. I u ovom je radu utvrđeno da je prosječan unos voća i povrća bio niži od preporučenog, tj.  prosječan dnevni unos voća bio je 166 g, a povrća od 85 g.

Valja napomenuti da postoji rizik da dobiveni rezultati ne daju pouzdanu informaciju o uobičajenoj prehrani ispitanika jer je za analizu prehrambenog unosa korišteno 24-satno prisjećanje roditelja na razini samo jednog dana pa zbog toga može doći do netočne procjene dnevnog unosa nutrijenata kod dječaka. Unatoč tome naši rezultati upozoravaju na potrebu poboljšanja prehrambenih navika hrvatskih osnovnoškolaca, s obzirom na važnost pravilne prehrane za fizički i mentalni razvoj tijekom djetinjstva.

Plan upravljanja istraživačkim podacima za projekt PyrOPECh objavljen je na repozitoriju Dabar te se može naći na sljedećoj poveznici: https://repozitorij.imi.hr/islandora/object/imi:6.

Suradnice PyrOPECh projekta dr. sc. Jelena Kovačić i Marija Macan sudjelovale su na godišnjem međunarodnom skupu o ostacima pesticida u hrani „14th European Pesticide Residue Workshop“ koji se održao 19-23. rujna 2022. godine u Bolonji u Italiji. Rezultate projekta prikazale su posterskim priopćenjem „Dietary exposure to organophosphate insecticides in Croatian adolescents – preliminary results of the Zagreb region Total Diet Study“ (autori J. Kovačić, M. Macan, J. Garvey, A. Jurič, A. Sulimanec Grgec, I. Sabolić; J. Macan, B. Murray, V.M. Varnai) i predavanjem „Pesticide residues in fruits and vegetables sampled in the Total Diet Study – Zagreb region – preliminary results“ (autori M. Macan, J. Garvey, P. Martin, A. Jurič, A. Sulimanec, Ž. Babić, J. Kovačić, V.M. Varnai).
U prehrani hrvatskih adolescenata nedovoljno je istražena izloženost ostacima sredstava za zaštitu bilja. U okviru PyrOPECh projekta provedeno je zato istraživanje ukupne prehrane adolescenata na području Zagreba. Plan uzorkovanja namirnica bio je osmišljen tako da obuhvati najmanje 95% njihove prehrane. Količine pesticida u 509 zbirnih uzoraka, dobivenih iz 1800 pojedinačnih uzoraka sirove hrane i hrane pripremljene za jelo, određene su zatim u laboratorijskom kompleksu suradne ustanove, irskog Ministarstva poljoprivrede, hrane i mora (Celbridge, Irska). U ovom preliminarnom istraživanju korištene su vrijednosti izmjerene na 310 zbirnih uzoraka voća i povrća (i njihovih proizvoda) dobivenih iz 1173 pojedinačnih uzoraka. Za što točniju procjenu izloženosti u izračunima su korišteni i podaci o prehrani hrvatskih studenata prve godine fakulteta prikupljeni u sklopu ranijeg istraživanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, i podaci o prehrani adolescenata koje je skupila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).
Ostaci pesticida pronađeni su u 39% uzoraka voća i povrća u mjerljivim razinama. Ostaci su pronađeni u većem udijelu uzoraka neobrađenog povrća u odnosu na prerađeno npr. guljenjem, termičkom obradom (47% prema 18%) i kod neobrađenog u odnosu na prerađeno voće (68% prema 52%). No s druge strane vrijednosti iznad maksimalno dozvoljenih razina ostataka u hrani utvrđene su u 9% uzoraka voća (točnije u 6% uzoraka neprerađenog voća i 13% prerađenog) i u 14% uzoraka povrća (22% uzoraka neprerađenog povrća i 12% prerađenog).

Uzorci ribe skupljeni za istraživanje ukupne prehrane u sklopu PyrOPECh projekta iskoristili su se i za određivanje teških metala kojima smo izloženi putem prehrane.
Jedenje ribe ima poznate dobrobiti za ljudsko zdravlje, posebno za rad srca i smanjenje rizika od pretilosti kod odraslih, dok je tijekom trudnoće riba važan izvor omega-3 masnih kiselina, vitamina topivih u mastima i raznih elemenata bitnih za razvoj ploda. Međutim, toksični elementi u tragovima koji se nakupljaju u ribljem mesu, prvenstveno živa, mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi. Smjernice o konzumaciji ribe za osjetljive skupine stanovništva, kao što su žene u reproduktivnoj dobi i djeca do sada su bile usmjerene na velike, predatorske vrste riba i uvelike se razlikuju među zemljama.
Ovoj temi posvetila se suradnica PyrOPECh projekta dr. sc. Antonija Sulimanec, koja osim toga sudjeluje i u projektu Hrvatske zaklade za znanost HRZZ-IP-2016-06-1998 „Procjena svakodnevne izloženosti metalima i osobne osjetljivosti majke kao čimbenika razvojnoga podrijetla zdravlja i bolesti“ (voditeljice dr. sc. Martina Piasek i dr. sc. Jasna Jurasović, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb). Rezultate je izložila na istaknutom simpoziju analitičke atomske spektrometrije 2022 (SAAS22) održanom 30.09.- 01.10.2022. u Zagrebu, u obliku posterskog priopćenja „Element levels in muscle tissue and body length of European hake from the Adriatic Sea“ (autorice A. Sulimanec Grgec, T. Orct, Z. Kljaković-Gašpić, V. Tičina, V.M. Varnai, M. Piasek, J. Jurasović).
Istražene su razine takozvanih esencijalnih elemenata to jest minerala neophodnih za zdravo funkcioniranje ljudskog tijela (mangana, bakra, cinka i selena) i razine toksičnih elemenata (žive, kadmija, olova i arsena) u jestivom mišićnom tkivu divljeg europskog oslića (Merluccius merluccius) koji se često konzumira u hrvatskoj populaciji.
Primjerci riba prikupljeni su između 2016. i 2021. godine. Ulovljeni su pelagijskom koćom na nekoliko područja u istočnom dijelu Jadranskog mora (11 uzoraka) i kupljeni na ribarnici u Zagrebu (17 uzoraka). Detalje o analitičkim metodama kojima su određene razine esencijalnih i toksičnih elemenata možete naći na sljedećoj poveznici: https://www.bib.irb.hr/1219985.

Utvrđeni rasponi koncentracija esencijalnih elemenata izraženih po kilogramu mokre mase ribe bili su sljedeći:
• mangan 0,08-0,61 mg/kg ribe
• bakar 0,08-0,36 mg/kg ribe
• cink 2,4-5,1 mg/kg ribe
• selen 0,24-0,48 mg/kg ribe
Rasponi koncentacija toksičnih elemenata izraženih po kilogramu mokre mase ribe bili su:
• arsen 4,5-25 mg/kg ribe
• živa 0,05-0,97 mg/kg ribe
• kadmij 0,03-0,89 µg/kg ribe
• olovo 0,08-9,9 µg/kg ribe
Nadalje, izračunati omjer selena i žive bio je povoljan i ukazuje na zdravstvenu dobrobit konzumiranja jadranske ribe.

Istražen je i utjecaj veličine ribe na sadržaj elemenata. Samo najduži primjerak divljeg europskog oslića od 50 cm imao je koncentraciju žive od 0,97 mg/kg ribe, što je premašilo najvišu zakonski dopuštenu razinu žive u ribljem mesu (0,50 mg/kg). Osim toga, što je riba bila duža to je sadržavala veće količine žive, a manje bakra, cinka i arsena.
Zaključno, rezultati ovog istraživanja mogu se koristiti u preporukama vezanim za prehranu žena u reproduktivnoj dobi i djece, koji su skupine stanovništva najosjetljiviji na štetne učinke teških metala.

Rezultate prve faze PyrOPECh projekta – istraživanja ukupne prehrane hrvatskih adolescenata – voditeljica projekta dr. sc. Veda Marija Varnai, dr. med. izložila je u obliku pozvanog predavanja „Exposure to pyrethroid and organophosphate insecticides in Croatian population – preliminary results“ na 4. Hrvatskoj konferenciji o procjeni rizika porijeklom iz hrane s međunarodnim sudjelovanjem uz obilježavanje svjetskog dana sigurnosti hrane, koja se održala u Osijeku 6-7. lipnja 2022. godine.
Glavni cilj projekta je procijeniti nedovoljno istražen rizik od štetnih učinaka izloženosti piretroidnim i organofosfatnim insekticidima na neurobihevioralni i spolni razvoj u (pred)pubertetskih dječaka.Da bismo ostvarili taj cilj, prvo smo proveli istraživanje ukupne prehrane na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Uzorci hrane koji pokrivaju najmanje 95% prehrane hrvatskih adolescenata (temeljem podataka o nacionalnoj potrošnji Europske agencije za sigurnost hrane, EFSA) prikupljeni su iz trgovina i tržnicama u Zagrebu i pripremljeni kao što se inače konzumiraju. Količine pesticida u 509 zbirnih uzoraka, dobivenih iz 1800 pojedinačnih uzoraka hrane, određene su zatim u laboratorijskom kompleksu suradne ustanove, irskog Ministarstva poljoprivrede, hrane i mora (Celbridge, Irska).
Od 509 analiziranih zbirnih uzoraka, ostaci pesticida u mjerljivim koncentracijama nađeni su u 147 uzoraka (29%). Vrijednosti iznad maksimalno dopuštene razine ostataka u hrani pronađene su u 21 od 509 uzoraka (4%); odnosno u 8 od 316 analiziranih uzoraka voća i povrća (2,5%), te u 13 od 148 analiziranih uzoraka hrane životinjskog podrijetla (9%).
Najčešće nađeni insekticidi bili su aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja iz kemijskih skupina pod nazivom neonikotinoidi i piretroidi (33% odnosno 22% uzoraka s mjerljivim koncentracijama insekticida), a zatim karbamati i organofosfati (12% odnosno 9%). Zabrinjavajuće je da četiri od osam nađenih piretroida i tri od četiri organofosfatna insekticida trenutno nisu odobreni za primjenu u Europskoj uniji.
Među odraslim hrvatskim stanovništvom, srednja izloženost ostacima piretroidnih insekticida u prehrani procjenjena je na 0,00066 – 0,03 ng/kg tjelesne težine/dan za voće i povrće i 0,027 – 41 ng/kg tjelesne težine/dan za hranu životinjskog podrijetla. Za organofosfatne insekticide, procijenjene vrijednosti su bile u rasponu 0,000086 – 0,45 ng/kg tjelesne težine/dan za voće i povrće i med.
Trenutno nisu poznate zdravstvene posljedice kronične izloženosti ovim razinama pesticida u hrani, što se nadamo razjasniti planiranim istraživanjima spolnog i misaonog razvoja adolescenata u sklopu ovog projekta.