Rezultate prve faze PyrOPECh projekta – istraživanja ukupne prehrane hrvatskih adolescenata – voditeljica projekta dr. sc. Veda Marija Varnai, dr. med. izložila je u obliku pozvanog predavanja „Exposure to pyrethroid and organophosphate insecticides in Croatian population – preliminary results“ na 4. Hrvatskoj konferenciji o procjeni rizika porijeklom iz hrane s međunarodnim sudjelovanjem uz obilježavanje svjetskog dana sigurnosti hrane, koja se održala u Osijeku 6-7. lipnja 2022. godine.
Glavni cilj projekta je procijeniti nedovoljno istražen rizik od štetnih učinaka izloženosti piretroidnim i organofosfatnim insekticidima na neurobihevioralni i spolni razvoj u (pred)pubertetskih dječaka.Da bismo ostvarili taj cilj, prvo smo proveli istraživanje ukupne prehrane na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Uzorci hrane koji pokrivaju najmanje 95% prehrane hrvatskih adolescenata (temeljem podataka o nacionalnoj potrošnji Europske agencije za sigurnost hrane, EFSA) prikupljeni su iz trgovina i tržnicama u Zagrebu i pripremljeni kao što se inače konzumiraju. Količine pesticida u 509 zbirnih uzoraka, dobivenih iz 1800 pojedinačnih uzoraka hrane, određene su zatim u laboratorijskom kompleksu suradne ustanove, irskog Ministarstva poljoprivrede, hrane i mora (Celbridge, Irska).
Od 509 analiziranih zbirnih uzoraka, ostaci pesticida u mjerljivim koncentracijama nađeni su u 147 uzoraka (29%). Vrijednosti iznad maksimalno dopuštene razine ostataka u hrani pronađene su u 21 od 509 uzoraka (4%); odnosno u 8 od 316 analiziranih uzoraka voća i povrća (2,5%), te u 13 od 148 analiziranih uzoraka hrane životinjskog podrijetla (9%).
Najčešće nađeni insekticidi bili su aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja iz kemijskih skupina pod nazivom neonikotinoidi i piretroidi (33% odnosno 22% uzoraka s mjerljivim koncentracijama insekticida), a zatim karbamati i organofosfati (12% odnosno 9%). Zabrinjavajuće je da četiri od osam nađenih piretroida i tri od četiri organofosfatna insekticida trenutno nisu odobreni za primjenu u Europskoj uniji.
Među odraslim hrvatskim stanovništvom, srednja izloženost ostacima piretroidnih insekticida u prehrani procjenjena je na 0,00066 – 0,03 ng/kg tjelesne težine/dan za voće i povrće i 0,027 – 41 ng/kg tjelesne težine/dan za hranu životinjskog podrijetla. Za organofosfatne insekticide, procijenjene vrijednosti su bile u rasponu 0,000086 – 0,45 ng/kg tjelesne težine/dan za voće i povrće i med.
Trenutno nisu poznate zdravstvene posljedice kronične izloženosti ovim razinama pesticida u hrani, što se nadamo razjasniti planiranim istraživanjima spolnog i misaonog razvoja adolescenata u sklopu ovog projekta.