Author: pyrouser

Plan upravljanja istraživačkim podacima za projekt PyrOPECh objavljen je na repozitoriju Dabar te se može naći na sljedećoj poveznici: https://repozitorij.imi.hr/islandora/object/imi:6.

Suradnice PyrOPECh projekta dr. sc. Jelena Kovačić i Marija Macan sudjelovale su na godišnjem međunarodnom skupu o ostacima pesticida u hrani „14th European Pesticide Residue Workshop“ koji se održao 19-23. rujna 2022. godine u Bolonji u Italiji. Rezultate projekta prikazale su posterskim priopćenjem „Dietary exposure to organophosphate insecticides in Croatian adolescents – preliminary results of the Zagreb region Total Diet Study“ (autori J. Kovačić, M. Macan, J. Garvey, A. Jurič, A. Sulimanec Grgec, I. Sabolić; J. Macan, B. Murray, V.M. Varnai) i predavanjem „Pesticide residues in fruits and vegetables sampled in the Total Diet Study – Zagreb region – preliminary results“ (autori M. Macan, J. Garvey, P. Martin, A. Jurič, A. Sulimanec, Ž. Babić, J. Kovačić, V.M. Varnai).
U prehrani hrvatskih adolescenata nedovoljno je istražena izloženost ostacima sredstava za zaštitu bilja. U okviru PyrOPECh projekta provedeno je zato istraživanje ukupne prehrane adolescenata na području Zagreba. Plan uzorkovanja namirnica bio je osmišljen tako da obuhvati najmanje 95% njihove prehrane. Količine pesticida u 509 zbirnih uzoraka, dobivenih iz 1800 pojedinačnih uzoraka sirove hrane i hrane pripremljene za jelo, određene su zatim u laboratorijskom kompleksu suradne ustanove, irskog Ministarstva poljoprivrede, hrane i mora (Celbridge, Irska). U ovom preliminarnom istraživanju korištene su vrijednosti izmjerene na 310 zbirnih uzoraka voća i povrća (i njihovih proizvoda) dobivenih iz 1173 pojedinačnih uzoraka. Za što točniju procjenu izloženosti u izračunima su korišteni i podaci o prehrani hrvatskih studenata prve godine fakulteta prikupljeni u sklopu ranijeg istraživanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, i podaci o prehrani adolescenata koje je skupila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).
Ostaci pesticida pronađeni su u 39% uzoraka voća i povrća u mjerljivim razinama. Ostaci su pronađeni u većem udijelu uzoraka neobrađenog povrća u odnosu na prerađeno npr. guljenjem, termičkom obradom (47% prema 18%) i kod neobrađenog u odnosu na prerađeno voće (68% prema 52%). No s druge strane vrijednosti iznad maksimalno dozvoljenih razina ostataka u hrani utvrđene su u 9% uzoraka voća (točnije u 6% uzoraka neprerađenog voća i 13% prerađenog) i u 14% uzoraka povrća (22% uzoraka neprerađenog povrća i 12% prerađenog).

Uzorci ribe skupljeni za istraživanje ukupne prehrane u sklopu PyrOPECh projekta iskoristili su se i za određivanje teških metala kojima smo izloženi putem prehrane.
Jedenje ribe ima poznate dobrobiti za ljudsko zdravlje, posebno za rad srca i smanjenje rizika od pretilosti kod odraslih, dok je tijekom trudnoće riba važan izvor omega-3 masnih kiselina, vitamina topivih u mastima i raznih elemenata bitnih za razvoj ploda. Međutim, toksični elementi u tragovima koji se nakupljaju u ribljem mesu, prvenstveno živa, mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi. Smjernice o konzumaciji ribe za osjetljive skupine stanovništva, kao što su žene u reproduktivnoj dobi i djeca do sada su bile usmjerene na velike, predatorske vrste riba i uvelike se razlikuju među zemljama.
Ovoj temi posvetila se suradnica PyrOPECh projekta dr. sc. Antonija Sulimanec, koja osim toga sudjeluje i u projektu Hrvatske zaklade za znanost HRZZ-IP-2016-06-1998 „Procjena svakodnevne izloženosti metalima i osobne osjetljivosti majke kao čimbenika razvojnoga podrijetla zdravlja i bolesti“ (voditeljice dr. sc. Martina Piasek i dr. sc. Jasna Jurasović, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb). Rezultate je izložila na istaknutom simpoziju analitičke atomske spektrometrije 2022 (SAAS22) održanom 30.09.- 01.10.2022. u Zagrebu, u obliku posterskog priopćenja „Element levels in muscle tissue and body length of European hake from the Adriatic Sea“ (autorice A. Sulimanec Grgec, T. Orct, Z. Kljaković-Gašpić, V. Tičina, V.M. Varnai, M. Piasek, J. Jurasović).
Istražene su razine takozvanih esencijalnih elemenata to jest minerala neophodnih za zdravo funkcioniranje ljudskog tijela (mangana, bakra, cinka i selena) i razine toksičnih elemenata (žive, kadmija, olova i arsena) u jestivom mišićnom tkivu divljeg europskog oslića (Merluccius merluccius) koji se često konzumira u hrvatskoj populaciji.
Primjerci riba prikupljeni su između 2016. i 2021. godine. Ulovljeni su pelagijskom koćom na nekoliko područja u istočnom dijelu Jadranskog mora (11 uzoraka) i kupljeni na ribarnici u Zagrebu (17 uzoraka). Detalje o analitičkim metodama kojima su određene razine esencijalnih i toksičnih elemenata možete naći na sljedećoj poveznici: https://www.bib.irb.hr/1219985.

Utvrđeni rasponi koncentracija esencijalnih elemenata izraženih po kilogramu mokre mase ribe bili su sljedeći:
• mangan 0,08-0,61 mg/kg ribe
• bakar 0,08-0,36 mg/kg ribe
• cink 2,4-5,1 mg/kg ribe
• selen 0,24-0,48 mg/kg ribe
Rasponi koncentacija toksičnih elemenata izraženih po kilogramu mokre mase ribe bili su:
• arsen 4,5-25 mg/kg ribe
• živa 0,05-0,97 mg/kg ribe
• kadmij 0,03-0,89 µg/kg ribe
• olovo 0,08-9,9 µg/kg ribe
Nadalje, izračunati omjer selena i žive bio je povoljan i ukazuje na zdravstvenu dobrobit konzumiranja jadranske ribe.

Istražen je i utjecaj veličine ribe na sadržaj elemenata. Samo najduži primjerak divljeg europskog oslića od 50 cm imao je koncentraciju žive od 0,97 mg/kg ribe, što je premašilo najvišu zakonski dopuštenu razinu žive u ribljem mesu (0,50 mg/kg). Osim toga, što je riba bila duža to je sadržavala veće količine žive, a manje bakra, cinka i arsena.
Zaključno, rezultati ovog istraživanja mogu se koristiti u preporukama vezanim za prehranu žena u reproduktivnoj dobi i djece, koji su skupine stanovništva najosjetljiviji na štetne učinke teških metala.

Rezultate prve faze PyrOPECh projekta – istraživanja ukupne prehrane hrvatskih adolescenata – voditeljica projekta dr. sc. Veda Marija Varnai, dr. med. izložila je u obliku pozvanog predavanja „Exposure to pyrethroid and organophosphate insecticides in Croatian population – preliminary results“ na 4. Hrvatskoj konferenciji o procjeni rizika porijeklom iz hrane s međunarodnim sudjelovanjem uz obilježavanje svjetskog dana sigurnosti hrane, koja se održala u Osijeku 6-7. lipnja 2022. godine.
Glavni cilj projekta je procijeniti nedovoljno istražen rizik od štetnih učinaka izloženosti piretroidnim i organofosfatnim insekticidima na neurobihevioralni i spolni razvoj u (pred)pubertetskih dječaka.Da bismo ostvarili taj cilj, prvo smo proveli istraživanje ukupne prehrane na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Uzorci hrane koji pokrivaju najmanje 95% prehrane hrvatskih adolescenata (temeljem podataka o nacionalnoj potrošnji Europske agencije za sigurnost hrane, EFSA) prikupljeni su iz trgovina i tržnicama u Zagrebu i pripremljeni kao što se inače konzumiraju. Količine pesticida u 509 zbirnih uzoraka, dobivenih iz 1800 pojedinačnih uzoraka hrane, određene su zatim u laboratorijskom kompleksu suradne ustanove, irskog Ministarstva poljoprivrede, hrane i mora (Celbridge, Irska).
Od 509 analiziranih zbirnih uzoraka, ostaci pesticida u mjerljivim koncentracijama nađeni su u 147 uzoraka (29%). Vrijednosti iznad maksimalno dopuštene razine ostataka u hrani pronađene su u 21 od 509 uzoraka (4%); odnosno u 8 od 316 analiziranih uzoraka voća i povrća (2,5%), te u 13 od 148 analiziranih uzoraka hrane životinjskog podrijetla (9%).
Najčešće nađeni insekticidi bili su aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja iz kemijskih skupina pod nazivom neonikotinoidi i piretroidi (33% odnosno 22% uzoraka s mjerljivim koncentracijama insekticida), a zatim karbamati i organofosfati (12% odnosno 9%). Zabrinjavajuće je da četiri od osam nađenih piretroida i tri od četiri organofosfatna insekticida trenutno nisu odobreni za primjenu u Europskoj uniji.
Među odraslim hrvatskim stanovništvom, srednja izloženost ostacima piretroidnih insekticida u prehrani procjenjena je na 0,00066 – 0,03 ng/kg tjelesne težine/dan za voće i povrće i 0,027 – 41 ng/kg tjelesne težine/dan za hranu životinjskog podrijetla. Za organofosfatne insekticide, procijenjene vrijednosti su bile u rasponu 0,000086 – 0,45 ng/kg tjelesne težine/dan za voće i povrće i med.
Trenutno nisu poznate zdravstvene posljedice kronične izloženosti ovim razinama pesticida u hrani, što se nadamo razjasniti planiranim istraživanjima spolnog i misaonog razvoja adolescenata u sklopu ovog projekta.