Europski zakoni kojima se regulira proizvodnja i promet opasnih kemikalija jedni su od najstrožih na svijetu. Određena aktivna tvar pesticida, tj. sastojak pesticida koji zapravo ubija štetnike ili biljne bolesti, dobit će odobrenje za uporabu na području Europske unije samo nakon dugogodišnje detaljne procjene rizika mogućih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i na okoliš. Međutim, kako se metode ispitivanja toksičnosti kemikalija neprekidno usavršavaju, nerijetko se dogodi da se tokom vremena pojedina aktivna tvar pokaže štetnom za ljude ili za okoliš, čak i u tragovima u kojima zaostaje nakon primjene, npr. u obliku ostataka na hrani, ili razgradnim produktima zaostalima u tlu, podzemnim vodama itd.
Zato ne čudi podatak da se kroz period od 25 godina broj odobrenih aktivnih tvari na području EU smanjio za 50%. Od slučajeva popraćenih u medijima ističe se zabrana uporabe pojedinih neonikotinoidnih pesticida 2013. godine na kulturama koje su privlačne pčelama, a 2016. godine Europska komisija je od država članica EU-a zatražila izbjegavanje primjene glifosata u javnim parkovima i igralištima, što se nastavilo 2023. godine zabranom korištenja kao sredstva za isušivanje radi kontrole vremena berbe ili žetve. I tijekom pripreme i provođenja našeg PyrOPECh projekta uporaba određenih aktivnih tvari koje se nalaze u kemijskim skupinama u fokusu projekta postala je zabranjena u Europskoj uniji. Od piretroida to su bili esbiotrin, beta-ciflutrin i empentrin, a od organofosfata klorpirifos, klorpirifos-metil, etoprofos, diklorfos i fenamifos.
Osim toga, 2022. godine na snagu je stupio novi Zakon o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine 46/2022) čija je svrha smanjenje rizika negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti, uvođenje obvezne primjene temeljnih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika, kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede. Novim Zakonom također je izmjenjen sustav izobrazbe profesionalnih korisnika sredstava za zaštitu bilja, distributera i savjetnika.
Iako je Europska komisija navela ambiciozni cilj smanjenja upotrebe kemijskih pesticida za 50% do 2030. godine u svom prijedlogu nove uredbe o održivoj uporabi pesticida, Europski parlament ga nije odobrio pa je u konačnici povučen 2024. godine, u jeku prosvjeda poljoprivrednika zabrinutih za održivost proizvodnje hrane u EU. Napori za održivu poljoprivredu nastavljeni su 2024. godine u vidu strateškog dijalog ključnih dionike iz čitavog poljoprivredno-prehrambenog lanca, uključujući poljoprivrednike, zadruge, poljoprivredno-prehrambene tvrtke i ruralne zajednice, kao i nevladine organizacije i predstavnike civilnog društva, financijskih institucija i akademske zajednice.
Valja istaknuti da iako nas trend zabrana aktivnih tvari može zabrinuti, ostaci pesticida u hrani na našem tržištu neprekidno se kontroliraju, na temelju propisanih najvećih dopuštenih količina ostataka pesticida u proizvodima životinjskog ili biljnog podrijetla (MDK vrijednosti) i da su odstupanja rijetka. Europska agencija za sigurnost hrane koja izdaje iscrpna godišnja izvješća o razinama ostataka pesticida u hrani na europskom tržištu tako je utvrdila da općenito 97% analiziranih uzoraka sadrži tragove pesticida u količinama ispod propisanih MDK vrijednosti, što znači da prema sadašnjim spoznajama ne postoji neprihvatljivi rizik štetnih učinaka na zdravlje ljudi.
Više o ovim temama možete pročitati na mrežnim stranicama Europske agencije za kemikalije (dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/api/files/attachment/855260/Pesticides_factsheet.pdf i https://echa.europa.eu/hr/legislation-profile/-/legislationprofile/EU-MRL_PEST_FOOD_FEED ) i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (dostupno na: https://www.hapih.hr/czb/odrziva-uporaba-pesticida-oup/ ).