U petak 13. ožujka 2026. godine, s početkom u 11 sati, na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Ksaverska cesta 2, suradnice projekta PyrOPECh izv. prof. dr. sc. Adrijana Bjelajac, prof. psih. i psihoterapeutkinja i Patricia Tomac, mag. psih. održat će predavanja:
Kako smo počele i što smo saznale ispitujući spavanje adolescenata u 21. stoljeću (sažetak) i
Spavanje i neurokognitivno funkcioniranje u kontekstu pubertalnog razvoja i izloženosti insekticidima putem hrane (sažetak).
Predviđeno trajanje svakog predavanja je 30 minuta, nakon čega će biti prilike za pitanja i diskusiju.
Preliminarni rezultati PyrOPECh projekta prezentirani su na VII. međunarodnom kongresu Hrvatskog društva za toksikologiju (CROTOX 2025) koji je održan od 5. do 8. listopada 2025. godine na otoku Rabu te su pobudili velik interes prisutne znanstvene i stručne zajednice. Suorganizator kongresa bio je Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, a pokrovitelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Sudjelovala su ukupno 132 toksikologa iz Austrije, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Italije, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske i Turske.
Suradnica projekta dr. sc. Antonija Sulimanec, mag. nutr., prvo je prezentirala metodologiju studije ukupne prehrane provedene u Zagrebu (engl. Total Diet Study, TDS-Zagreb) na kojoj se temeljila procjena izloženosti dječaka školske dobi pesticidima putem prehrane. U prvoj fazi pripremljen je popis 169 namirnica za koje je procijenjeno da pokrivaju najmanje 95% prehrane muških adolescenata ili da su značajan izvor pesticida ili toksičnih metala u hrani prema metodologiji opisanoj u radu Sulimanec et al. Exposure and Health 2025;17:55–80. Potom je za navedenih 169 namirnica kupljeno i pripremljeno 816 uzoraka hrane koji su se razlikovali prema mjestu kupnje (trgovine ili tržnice), porijeklu (domaće ili uvozno) te načinu pripreme (npr. svježe ili termički obrađeno). Hrana je pripremana onako kako se najčešće konzumira u hrvatskoj populaciji, što daje najtočniju procjenu o stvarnom unosu pesticida hranom. Koliko znamo, ovakva studija nikada nije provedena u zemljama jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku. Dr. sc. Sulimanec dala je i pregled fungicida pronađenih u pripremljenim uzorcima. Fungicidi su sredstva za zaštitu bilja koja u određenoj koncentraciji sprječavaju rast ili uništavaju gljivice. Ostaci fungicida su gotovo isključivo nađeni u voću i povrću, i to u trećini ukupno analiziranih uzoraka voća i povrća, te u slanini. Najviše različitih ostataka fungicida sadržavali su uzorci kupina, grožđa, krastavaca, različitih salata, limuna, paprike, jagoda (uključujući sirove jagode, kao i džem od jagoda) i rajčica. Međutim, samo su četiri analizirana uzorka (0,5%) sadržavala fungicide u koncentracijama iznad maksimalne razine dopuštene u Europskoj Uniji (engl. maximum residue level, MRL).
Dr. sc. Antonija Sulimanec drži predavanje
Zatim je doktorandica projekta Marija Macan, mag. med. lab. diag., prezentirala do sada nedovoljno istraženu povezanost izloženosti piretroidnim i organofosfatnim insekticidima putem hrane s pubertetskim razvojem dječaka (prvi val projekta PyrOPECh). Procjena izloženosti putem hrane temeljila se na podacima dobivenim od roditelja 445 dječaka u dobi od 10 do 13 godina o njihovoj uobičajenoj prehrani te analizi ostataka pesticida u uzorcima hrane prikupljenim u spomenutoj studiji ukupne prehrane TDS-Zagreb. Kada su ovi rezultati upareni s rezultatima mjerenja hormona u slini dječaka, uočeno je da je izloženost piretroidima putem hrane bila obrnuto povezana s razinama testosterona kod dječaka u predpubertetu, čak i kada su se u obzir uzeli drugi čimbenici s mogućim utjecajem na razinu spolnih hormona, okolišna izloženost pesticidima i drugi kontrolni čimbenici (dob, indeks tjelesne mase i tjelesna aktivnost dječaka, sezona prikupljanja bioloških uzoraka, obrazovanje roditelja, vrsta naselja, vrijeme ulaska majke u pubertet i prirast tjelesne težine majke tijekom trudnoće, prebivalište ili privremeni boravak u blizini poljoprivrednog područja tretiranog pesticidima te kućna upotreba piretroidnih proizvoda za suzbijanje štetočina za kućne ljubimce). Treba, međutim, naglasiti da je povezanost bila blaga i nije utjecala na nastup puberteta u dječaka. Naime, prvi rezultati analize koja je još u tijeku upućuju da izloženost piretroidima u hrani nije povezana s vremenom ulaska dječaka u pubertet. Što se tiče procijenjenog unosa organofosfata putem hrane, nije uočena statistički značajna povezanost s razinama spolnih hormona kod dječaka. Za navedenu prezentaciju doktorandica je osvojila nagradu za najbolje predavanje održano na kongresu CROTOX 2025.
Doktorandica Marija Macan prima nagradu za najbolje održano predavanje
Na kraju je doktorandica projekta Patricia Tomac, mag. psih., izložila pregled nalaza o povezanosti izloženosti pesticidima s neuropsihološkim funkcioniranjem i spavanjem u djece i mladih u dobi od 8 do 20 godina, do kojih su došle druge istraživačke skupine u Europi i svijetu. Ukupno su 42 istraživanja, većinom presječnog dizajna, uključena u pregled literature. Izloženost je najčešće bila procijenjena putem biomonitoringa (npr. iz bioloških uzoraka urina). Čak devet istraživanja odnosilo se na izloženost u radnoj okolini, tj. putem izravnog rukovanja s pesticidima, što je u ovako mladoj populaciji, nažalost, još uvijek bilo prisutno, primarno u afričkim zemljama. Nalazi su sugerirali da izloženost insekticidima, prvenstveno organofosfatima, i na radnom mjestu i u kućanstvu, može biti negativno povezana s neuropsihološkim funkcioniranjem adolescenata. S druge strane, samo je jedno istraživanje ispitivalo povezanost izloženosti pesticidima sa spavanjem, upućujući na nisku pouzdanost zaključaka na ovom području. Stoga očekujemo da će budući rezultati PyrOPECh projekta donijeti nova saznanja koja će biti naročito vrijedna u ovom području.
Doktorandica Patricia Tomac drži predavanje
Suradnici PyrOPECh projekta na kongresu su sudjelovali i s nekoliko posterskih priopćenja. Tako je Adriana Gustovarac, mag. med. lab. diag., predstavila preliminarne rezultate biomonitoringa provedenog među dječacima sedmih razreda osnovnih škola u Zagrebačkoj županiji. Kad se piretroidni pesticidi apsorbiraju putem hrane u krv, u jetri se razgrađuju do konačnih razgradnih produkata (metabolita) koji se zatim izlučuju urinom. Rezultati mjerenja metabolita piretroida u urinu dječaka pokazali su da su, u usporedbi s djecom slične dobi u drugim europskim zemljama, vrijednosti zabilježene u PyrOPECh projektu bile u prosjeku tri do četiri puta niže, što je moguća posljedica različitog vremenskog razdoblja uzorkovanja u našoj studiji, različitih obrazaca upotrebe pesticida, prehrambenih navika te socioekonomskih i okolišnih čimbenika. Dr. sc. Jelena Kovačić, mag. math., izložila je posterskim priopćenjem rezultate statističke procjene koja je pokazala da su za sve dječake procijenjeni dnevni unosi putem hrane bili ispod vrijednosti maksimalno prihvatljivog dnevnog unosa (engl. acceptable daily intake, ADI) za piretroidne pesticide cipermetrin, deltametrin, bifentrin, resmetrin i λ-cihalotrin (u najvećem broju slučajeva do 7 % ADI-ja, što je povoljan nalaz), dok procjena rizika za permetrin i tetrametrin nije provedena zbog nedostatka službenih ADI vrijednosti.
Iako su zdrave namirnice, voće i povrće mogu značajno doprinijeti unosu pesticida u modernim kućanstvima. Međutim, određeni jednostavni postupci, poput pranja i guljenja, mogu pomoći u smanjenju tog unosa. Stoga smo objavili članak u međunarodnom znanstvenom časopisu u kojem smo dublje istražili navike čišćenja voća i povrća prije konzumacije ili kuhanja u kućanstvima Zagreba i okolice na temelju podataka prikupljenih u prvom valu PyrOPECh projekta (Sulimanec et al. Arh Hig Rada Toksikol 2025;76:124−129). Podaci su prikupljeni upitnikom koji su ispunili roditelji ili skrbnici. Iako su gotovo sva kućanstva iskazala da imaju naviku pranja voća i povrća prije konzumacije ili kuhanja, preko 60 % sudionika nije gulilo voće i povrće koje se može konzumirati s korom, poput jabuka, krušaka, breskvi, nektarina i rajčica (sirovih i kuhanih). Zaključno, hrvatski potrošači trebali bi biti bolje informirani o tome koji prehrambeni proizvodi mogu doprinijeti većoj izloženosti pesticidima i kako je smanjiti, u čemu mogu pomoći naše preporuke:
svo svježe voće i povrće, uključujući i organski proizvedeno, treba temeljito oprati pod mlazom vode iz slavine;
sapuni i deterdženti ne smiju se koristiti za čišćenje hrane;
komercijalni deterdženti koji se reklamiraju kao učinkoviti u uklanjanju pesticida s hrane ne bi se trebali koristiti jer njihova sigurnost za ljudsko zdravlje nije utvrđena;
voće i povrće koje može sadržavati ostatke više pesticida treba oguliti ili ukloniti vanjske slojeve lisnatog povrća, a ostatak temeljito oprati.
Iako mnogi čimbenici mogu utjecati na stopu smanjenja pesticida, potrošači bi trebali biti svjesni da nijedna metoda pripreme ne može u potpunosti ukloniti ostatke pesticida.
Konzumiranje raznovrsnog voća i povrća iz različitih izvora može smanjiti vjerojatnost izloženosti jednom pesticidu.
Druga nedavna publikacija proizašla iz PyrOPECh projekta (Sulimanec et al. Exposure and Health 2025;17:55–80) daje detaljan opis metodogije uzorkovanja u sklopu studije ukupne prehrane (engl. Total Diet Study, TDS-Zagreb). U prvoj fazi, popis osnovnih namirnica izvučen je iz sveobuhvatne europske baze podataka o potrošnji hrane koju održava Europska agencija za sigurnost hrane (engl. The European Food Safety Authority, EFSA), koristeći podatke o potrošnji hrane za odraslo hrvatsko stanovništvo. Zbog nedostatka podataka za hrvatske adolescente, popis je modificiran korištenjem podataka za adolescente iz slovenskog istraživanja o potrošnji hrane. Ukupno je za uzorkovanje odabrano 169 namirnica iz 18 skupina hrane. Za većinu skupina pokrivenost je bila najmanje 95 % prehrane. Budući da je bilo očekivano da je unos napitaka od kave i vina veći u odrasloj populaciji i kod starijih adolescenata, ti su artikli isključeni s popisa uzorkovanja. Osim toga, na popis je dodana specifična hrana (uglavnom voće i povrće) s nižim unosom, ali za koju se očekuje da će značajno doprinositi izloženosti pesticidima. Koliko je nama poznato, ovakva studija nikada nije provedena u zemljama jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku. Cijeli članak na engleskom jeziku možete naći na sljedećoj poveznici: https://link.springer.com/article/10.1007/s12403-024-00646-4
Suradnica projekta dr. sc. Andreja Jurič, mag. ing. bioproc., razvila je laboratorijsku metodu za određivanje metabolita organofosfatnih i piretroidnih pesticida u urinu sustavom plinske kromatografije sa spektrometrijom masa. Rezultate analize urina dječaka koji su sudjelovali u PyrOPECh projektu prezentirala je na 49. kongresu Federacije europskih biokemijskih društava koji se održao od 5 do 9. srpnja 2025. u Istanbulu u Turskoj. Razine u urinu pokazatelj su izloženosti putem prehrane. Naime, kad se organofosfatni i piretroidni pesticidi apsorbiraju iz probavnog sustava u krv, u jetri se razgrađuju do konačnih razgradnih produkata (metabolita) koji se zatim izlučuju urinom. Rezultati analize pokazali su da primjena razvijene metode omogućuje pouzdano i učinkovito određivanje metabolita u studijama velikih razmjera, značajno doprinoseći našem razumijevanju suvremene izloženosti pesticidima u mladoj populaciji.
Iako su se posjeti školama nastavili do lipnja 2025. godine, projekt PyrOPECh službeno je završio 25. ožujka 2025. godine. U tijeku je diseminacija rezultata, a najnovije rezultate možete pratiti na našoj stranici u kategoriji Publikacije.
Europski zakoni kojima se regulira proizvodnja i promet opasnih kemikalija jedni su od najstrožih na svijetu. Određena aktivna tvar pesticida, tj. sastojak pesticida koji zapravo ubija štetnike ili biljne bolesti, dobit će odobrenje za uporabu na području Europske unije samo nakon dugogodišnje detaljne procjene rizika mogućih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i na okoliš. Međutim, kako se metode ispitivanja toksičnosti kemikalija neprekidno usavršavaju, nerijetko se dogodi da se tokom vremena pojedina aktivna tvar pokaže štetnom za ljude ili za okoliš, čak i u tragovima u kojima zaostaje nakon primjene, npr. u obliku ostataka na hrani, ili razgradnim produktima zaostalima u tlu, podzemnim vodama itd.
Zato ne čudi podatak da se kroz period od 25 godina broj odobrenih aktivnih tvari na području EU smanjio za 50%. Od slučajeva popraćenih u medijima ističe se zabrana uporabe pojedinih neonikotinoidnih pesticida 2013. godine na kulturama koje su privlačne pčelama, a 2016. godine Europska komisija je od država članica EU-a zatražila izbjegavanje primjene glifosata u javnim parkovima i igralištima, što se nastavilo 2023. godine zabranom korištenja kao sredstva za isušivanje radi kontrole vremena berbe ili žetve. I tijekom pripreme i provođenja našeg PyrOPECh projekta uporaba određenih aktivnih tvari koje se nalaze u kemijskim skupinama u fokusu projekta postala je zabranjena u Europskoj uniji. Od piretroida to su bili esbiotrin, beta-ciflutrin i empentrin, a od organofosfata klorpirifos, klorpirifos-metil, etoprofos, diklorfos i fenamifos.
Osim toga, 2022. godine na snagu je stupio novi Zakon o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine 46/2022) čija je svrha smanjenje rizika negativnih učinaka od uporabe pesticida na način koji osigurava visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti, uvođenje obvezne primjene temeljnih načela integrirane zaštite bilja za suzbijanje štetnih organizama bilja i alternativnih pristupa i tehnika, kao što su nekemijske mjere zaštite bilja radi postizanja održive i konkurentne poljoprivrede. Novim Zakonom također je izmjenjen sustav izobrazbe profesionalnih korisnika sredstava za zaštitu bilja, distributera i savjetnika.
Iako je Europska komisija navela ambiciozni cilj smanjenja upotrebe kemijskih pesticida za 50% do 2030. godine u svom prijedlogu nove uredbe o održivoj uporabi pesticida, Europski parlament ga nije odobrio pa je u konačnici povučen 2024. godine, u jeku prosvjeda poljoprivrednika zabrinutih za održivost proizvodnje hrane u EU. Napori za održivu poljoprivredu nastavljeni su 2024. godine u vidu strateškog dijalog ključnih dionike iz čitavog poljoprivredno-prehrambenog lanca, uključujući poljoprivrednike, zadruge, poljoprivredno-prehrambene tvrtke i ruralne zajednice, kao i nevladine organizacije i predstavnike civilnog društva, financijskih institucija i akademske zajednice.
Valja istaknuti da iako nas trend zabrana aktivnih tvari može zabrinuti, ostaci pesticida u hrani na našem tržištu neprekidno se kontroliraju, na temelju propisanih najvećih dopuštenih količina ostataka pesticida u proizvodima životinjskog ili biljnog podrijetla (MDK vrijednosti) i da su odstupanja rijetka. Europska agencija za sigurnost hrane koja izdaje iscrpna godišnja izvješća o razinama ostataka pesticida u hrani na europskom tržištu tako je utvrdila da općenito 97% analiziranih uzoraka sadrži tragove pesticida u količinama ispod propisanih MDK vrijednosti, što znači da prema sadašnjim spoznajama ne postoji neprihvatljivi rizik štetnih učinaka na zdravlje ljudi.
Treći sastanak projekta „“Izloženost piretroidnim i organofosfatnim insekticidima u djece – procjena rizika od štetnih učinaka na neuropsihološki razvoj i hormonski status – PyrOPECh” održan je u Zagrebu 3 – 4. listopada 2024. godine.
U sklopu PyrOPECh projekta, između ostalog, skupljeni su i podaci o tjelesnoj težini dječaka u višim razredima osnovne škole u Zagrebačkoj regiji. Utvrdili smo da je indeks tjelesne mase (engl. Body Mass Indeks, BMI) dječaka koji su sudjelovali u našem istraživanju bio prosječno 18 kg/m2, s rasponom od 14 do 40 kg/m2, kada su oni pohađali peti razred osnovnog obrazovanja i imali u prosjeku 12 godina. Većina dječaka (njih 55%) imala je BMI koji se smatra normalnim, no njih 22% bilo je prekomjerne tjelesne težine, a čak 13% bili su pretili. Dodatno, prosječan udio masnog tkiva u tijelu dječaka bio je 20%, s uočenim rasponom 5-44%.
Slika preuzeta sa stranice https://www.freepik.com/
Ta saznanja su zabrinjavajuća i u skladu su sa zapažanjima drugih istraživanja u djece u Hrvatskoj. Na primjer, prekomjerna tjelesna težina ili pretilost nađena je u 22% jedanaestogodišnjaka 2003. godine (Bralić I i sur., Coll Antropol. 2005;29(2):481-6.), u 30% učenika petih razreda 2021. godine (Šimunović I i sur., Nutrients 2024;16(20):3488.), te u 35% dječaka petih razreda u našem istraživanju 2022.-2023. godine. Sličan trend uočen je i na svjetskoj razini, gdje je u usporedbi s razdobljem od 2000. do 2011. godine, u razdoblju od 2012. do 2023. zabilježeno 50% više pretile djece i adolescenata,čemu je pridonijela i COVID-19 pandemija (JAMA Pediatr 2024;178(8):800-813).
Koji su uzroci ovog trenda?
Uz nasljedne čimbenike i bolesti djeteta koje mogu dovesti do pretilosti, brojni su čimbenici načina života na koje možemo utjecati. Na primjer, opisano je da rizik za prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost djece povećava:
„preskakanje“ doručka i druge nepovoljne prehrambene navike, npr. česta konzumacija brze hrane ili pekarskih proizvoda),
dugi boravak za računalom,
nedovoljna fizička aktivnost,
prekratko spavanje noću,
pretilost majke,
pušenje majke tijekom trudnoće.
Ističemo da je znanstvenim istraživanjima potvrđeno da pretilost roditelja također povećava rizik za pretilost djece (Bralić I i sur., Coll Antropol. 2005;29(2):481-6.). Za uspješnu promjenu navika djece ključna je promjena navika cijele obitelji!
Posljedice prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u djece mogu biti brojne. Pretilost povećava rizik od različitih bolesti, prvenstveno šećerne bolesti tipa 2, srčano-žilnih bolesti i određenih tumora. Također, pretila djeca često se teže prihvaćaju u društvu vršnjaka i mogu imati narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.
Liječenje pretilosti je složeno. Prije svega uključuje poboljšanje navika prehrane, tjelovježbe i spavanja, po potrebi psihološku terapiju, a u težim slučajevima i uzimanje odgovarajućih lijekova i kirurške postupke. (Lancet Diabetes Endocrinol 2022;10(5):351-365.).
Pyropech projekt trebao je završiti 31. listopada 2024. god., no trajanje projekta produženo je uz suglasnost Hrvatske zaklade za znanost do 25. ožujka 2025. Zbog COVID-19 pandemija bilo je otežano provođenje terenskog istraživanja u školama među učenicima petih razreda zbog čega je zatim faza praćenja tih učenika u sedmim razredima započela znatno kasnije od predviđenog. Zato se rezultati projekta o povezanosti razina unosa ostataka pesticida hranom s početkom ulaska dječaka u pubertet očekuju krajem 2025. godine. Pratite web stranicu za novosti!
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.
