Iako su zdrave namirnice, voće i povrće mogu značajno doprinijeti unosu pesticida u modernim kućanstvima. Međutim, određeni jednostavni postupci, poput pranja i guljenja, mogu pomoći u smanjenju tog unosa. Stoga smo objavili članak u međunarodnom znanstvenom časopisu u kojem smo dublje istražili navike čišćenja voća i povrća prije konzumacije ili kuhanja u kućanstvima Zagreba i okolice na temelju podataka prikupljenih u prvom valu PyrOPECh projekta (Sulimanec et al. Arh Hig Rada Toksikol 2025;76:124−129). Podaci su prikupljeni upitnikom koji su ispunili roditelji ili skrbnici. Iako su gotovo sva kućanstva iskazala da imaju naviku pranja voća i povrća prije konzumacije ili kuhanja, preko 60 % sudionika nije gulilo voće i povrće koje se može konzumirati s korom, poput jabuka, krušaka, breskvi, nektarina i rajčica (sirovih i kuhanih). Zaključno, hrvatski potrošači trebali bi biti bolje informirani o tome koji prehrambeni proizvodi mogu doprinijeti većoj izloženosti pesticidima i kako je smanjiti, u čemu mogu pomoći naše preporuke:
- svo svježe voće i povrće, uključujući i organski proizvedeno, treba temeljito oprati pod mlazom vode iz slavine;
- sapuni i deterdženti ne smiju se koristiti za čišćenje hrane;
- komercijalni deterdženti koji se reklamiraju kao učinkoviti u uklanjanju pesticida s hrane ne bi se trebali koristiti jer njihova sigurnost za ljudsko zdravlje nije utvrđena;
- voće i povrće koje može sadržavati ostatke više pesticida treba oguliti ili ukloniti vanjske slojeve lisnatog povrća, a ostatak temeljito oprati.
- Iako mnogi čimbenici mogu utjecati na stopu smanjenja pesticida, potrošači bi trebali biti svjesni da nijedna metoda pripreme ne može u potpunosti ukloniti ostatke pesticida.
- Konzumiranje raznovrsnog voća i povrća iz različitih izvora može smanjiti vjerojatnost izloženosti jednom pesticidu.
Cijeli članak na engleskom jeziku možete naći na sljedećoj poveznici: https://hrcak.srce.hr/file/480689
Druga nedavna publikacija proizašla iz PyrOPECh projekta (Sulimanec et al. Exposure and Health 2025;17:55–80) daje detaljan opis metodogije uzorkovanja u sklopu studije ukupne prehrane (engl. Total Diet Study, TDS-Zagreb). U prvoj fazi, popis osnovnih namirnica izvučen je iz sveobuhvatne europske baze podataka o potrošnji hrane koju održava Europska agencija za sigurnost hrane (engl. The European Food Safety Authority, EFSA), koristeći podatke o potrošnji hrane za odraslo hrvatsko stanovništvo. Zbog nedostatka podataka za hrvatske adolescente, popis je modificiran korištenjem podataka za adolescente iz slovenskog istraživanja o potrošnji hrane. Ukupno je za uzorkovanje odabrano 169 namirnica iz 18 skupina hrane. Za većinu skupina pokrivenost je bila najmanje 95 % prehrane. Budući da je bilo očekivano da je unos napitaka od kave i vina veći u odrasloj populaciji i kod starijih adolescenata, ti su artikli isključeni s popisa uzorkovanja. Osim toga, na popis je dodana specifična hrana (uglavnom voće i povrće) s nižim unosom, ali za koju se očekuje da će značajno doprinositi izloženosti pesticidima. Koliko je nama poznato, ovakva studija nikada nije provedena u zemljama jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku. Cijeli članak na engleskom jeziku možete naći na sljedećoj poveznici: https://link.springer.com/article/10.1007/s12403-024-00646-4