Preliminarni rezultati PyrOPECh projekta prezentirani su na VII. međunarodnom kongresu Hrvatskog društva za toksikologiju (CROTOX 2025) koji je održan od 5. do 8. listopada 2025. godine na otoku Rabu te su pobudili velik interes prisutne znanstvene i stručne zajednice. Suorganizator kongresa bio je Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, a pokrovitelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Sudjelovala su ukupno 132 toksikologa iz Austrije, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Italije, Njemačke, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švicarske i Turske.
Suradnica projekta dr. sc. Antonija Sulimanec, mag. nutr., prvo je prezentirala metodologiju studije ukupne prehrane provedene u Zagrebu (engl. Total Diet Study, TDS-Zagreb) na kojoj se temeljila procjena izloženosti dječaka školske dobi pesticidima putem prehrane. U prvoj fazi pripremljen je popis 169 namirnica za koje je procijenjeno da pokrivaju najmanje 95% prehrane muških adolescenata ili da su značajan izvor pesticida ili toksičnih metala u hrani prema metodologiji opisanoj u radu Sulimanec et al. Exposure and Health 2025;17:55–80. Potom je za navedenih 169 namirnica kupljeno i pripremljeno 816 uzoraka hrane koji su se razlikovali prema mjestu kupnje (trgovine ili tržnice), porijeklu (domaće ili uvozno) te načinu pripreme (npr. svježe ili termički obrađeno). Hrana je pripremana onako kako se najčešće konzumira u hrvatskoj populaciji, što daje najtočniju procjenu o stvarnom unosu pesticida hranom. Koliko znamo, ovakva studija nikada nije provedena u zemljama jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku. Dr. sc. Sulimanec dala je i pregled fungicida pronađenih u pripremljenim uzorcima. Fungicidi su sredstva za zaštitu bilja koja u određenoj koncentraciji sprječavaju rast ili uništavaju gljivice. Ostaci fungicida su gotovo isključivo nađeni u voću i povrću, i to u trećini ukupno analiziranih uzoraka voća i povrća, te u slanini. Najviše različitih ostataka fungicida sadržavali su uzorci kupina, grožđa, krastavaca, različitih salata, limuna, paprike, jagoda (uključujući sirove jagode, kao i džem od jagoda) i rajčica. Međutim, samo su četiri analizirana uzorka (0,5%) sadržavala fungicide u koncentracijama iznad maksimalne razine dopuštene u Europskoj Uniji (engl. maximum residue level, MRL).
Zatim je doktorandica projekta Marija Macan, mag. med. lab. diag., prezentirala do sada nedovoljno istraženu povezanost izloženosti piretroidnim i organofosfatnim insekticidima putem hrane s pubertetskim razvojem dječaka (prvi val projekta PyrOPECh). Procjena izloženosti putem hrane temeljila se na podacima dobivenim od roditelja 445 dječaka u dobi od 10 do 13 godina o njihovoj uobičajenoj prehrani te analizi ostataka pesticida u uzorcima hrane prikupljenim u spomenutoj studiji ukupne prehrane TDS-Zagreb. Kada su ovi rezultati upareni s rezultatima mjerenja hormona u slini dječaka, uočeno je da je izloženost piretroidima putem hrane bila obrnuto povezana s razinama testosterona kod dječaka u predpubertetu, čak i kada su se u obzir uzeli drugi čimbenici s mogućim utjecajem na razinu spolnih hormona, okolišna izloženost pesticidima i drugi kontrolni čimbenici (dob, indeks tjelesne mase i tjelesna aktivnost dječaka, sezona prikupljanja bioloških uzoraka, obrazovanje roditelja, vrsta naselja, vrijeme ulaska majke u pubertet i prirast tjelesne težine majke tijekom trudnoće, prebivalište ili privremeni boravak u blizini poljoprivrednog područja tretiranog pesticidima te kućna upotreba piretroidnih proizvoda za suzbijanje štetočina za kućne ljubimce). Treba, međutim, naglasiti da je povezanost bila blaga i nije utjecala na nastup puberteta u dječaka. Naime, prvi rezultati analize koja je još u tijeku upućuju da izloženost piretroidima u hrani nije povezana s vremenom ulaska dječaka u pubertet. Što se tiče procijenjenog unosa organofosfata putem hrane, nije uočena statistički značajna povezanost s razinama spolnih hormona kod dječaka. Za navedenu prezentaciju doktorandica je osvojila nagradu za najbolje predavanje održano na kongresu CROTOX 2025.
Na kraju je doktorandica projekta Patricia Tomac, mag. psih., izložila pregled nalaza o povezanosti izloženosti pesticidima s neuropsihološkim funkcioniranjem i spavanjem u djece i mladih u dobi od 8 do 20 godina, do kojih su došle druge istraživačke skupine u Europi i svijetu. Ukupno su 42 istraživanja, većinom presječnog dizajna, uključena u pregled literature. Izloženost je najčešće bila procijenjena putem biomonitoringa (npr. iz bioloških uzoraka urina). Čak devet istraživanja odnosilo se na izloženost u radnoj okolini, tj. putem izravnog rukovanja s pesticidima, što je u ovako mladoj populaciji, nažalost, još uvijek bilo prisutno, primarno u afričkim zemljama. Nalazi su sugerirali da izloženost insekticidima, prvenstveno organofosfatima, i na radnom mjestu i u kućanstvu, može biti negativno povezana s neuropsihološkim funkcioniranjem adolescenata. S druge strane, samo je jedno istraživanje ispitivalo povezanost izloženosti pesticidima sa spavanjem, upućujući na nisku pouzdanost zaključaka na ovom području. Stoga očekujemo da će budući rezultati PyrOPECh projekta donijeti nova saznanja koja će biti naročito vrijedna u ovom području.
Suradnici PyrOPECh projekta na kongresu su sudjelovali i s nekoliko posterskih priopćenja. Tako je Adriana Gustovarac, mag. med. lab. diag., predstavila preliminarne rezultate biomonitoringa provedenog među dječacima sedmih razreda osnovnih škola u Zagrebačkoj županiji. Kad se piretroidni pesticidi apsorbiraju putem hrane u krv, u jetri se razgrađuju do konačnih razgradnih produkata (metabolita) koji se zatim izlučuju urinom. Rezultati mjerenja metabolita piretroida u urinu dječaka pokazali su da su, u usporedbi s djecom slične dobi u drugim europskim zemljama, vrijednosti zabilježene u PyrOPECh projektu bile u prosjeku tri do četiri puta niže, što je moguća posljedica različitog vremenskog razdoblja uzorkovanja u našoj studiji, različitih obrazaca upotrebe pesticida, prehrambenih navika te socioekonomskih i okolišnih čimbenika. Dr. sc. Jelena Kovačić, mag. math., izložila je posterskim priopćenjem rezultate statističke procjene koja je pokazala da su za sve dječake procijenjeni dnevni unosi putem hrane bili ispod vrijednosti maksimalno prihvatljivog dnevnog unosa (engl. acceptable daily intake, ADI) za piretroidne pesticide cipermetrin, deltametrin, bifentrin, resmetrin i λ-cihalotrin (u najvećem broju slučajeva do 7 % ADI-ja, što je povoljan nalaz), dok procjena rizika za permetrin i tetrametrin nije provedena zbog nedostatka službenih ADI vrijednosti.
