Voće i povrće bitno je ne samo radi unosa vitamina i minerala prijeko potrebnih organizmu u razvoju, nego i zbog unosa vlakana, koja imaju niz blagotvornih učinaka na zdravlje, kao što su poboljšanje pravilnosti probave povećavanjem volumena stolice, snižavanje razine lipoproteina niske gustoće (LDL) i ukupnog kolesterola u krvi, ublažavanje naglog porasta glukoze u krvi nakon obroka i prehranjivanje bakterija crijevne mikroflore koje vlakna koriste kao izvor energije.
U sklopu Pyropech projekta izrađena su dva sveučilišna diplomska rada na temu prehrane hrvatskih dječaka osnovnoškolske dobi, pod naslovom „Procjena kakvoće prehrane i izloženosti ostacima pesticida hranom u dječaka osnovnoškolske dobi“ (autorica: Anamarija Bejić; mentorice: Irena Keser, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Antonija Sulimanec, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb) i „Procjena energijske i nutritivne vrijednosti obroka te izloženosti pesticidima dječaka u predpubertetu i pubertetu“ (autorica: Ana Ružica Bajan; mentorice: Irena Keser i Antonija Sulimanec).
Jedan od ciljeva prvog od spomenutih radova bio je utvrditi kakvoću prehrane dječaka u dobi 11-12 godina s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije (n=62), za što je korištena metoda 24-satnog prisjećanja unosa hrane i pića, telefonskim anketiranjem roditelja. Nakon obrade prikupljenih podataka utvrđeno je da je prosječan dnevni unos voća i povrća upadljivo niži od preporučenog. Naime, prosječan unos voća kod dječaka iznosio je 197,2 ± 165,3 g/dan, a povrća 95,8 ± 81,0 g/dan, dok bi prema preporukama Europske agencije za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority, EFSA) za primjeren unos mikronutrijenata i vlakana bilo potrebno pojesti dnevno pet ili više porcija voća i povrća, odnosno barem 400 g voća i povrća na dan. Posebno zabrinjava da neki od dječaka nisu konzumirali ni voće ni povrće tijekom prethodnog dana. Slično je uočeno i u drugom od spomenutih diplomskih radova, gdje je jedan od ciljeva bio procijeniti kakvoću prehrane dječaka u pubertetu i predpubertetu s područja Grada Zagreba (n=30), za što je korištena ista metoda skupljanja podataka. I u ovom je radu utvrđeno da je prosječan unos voća i povrća bio niži od preporučenog, tj. prosječan dnevni unos voća bio je 166 g, a povrća od 85 g.
Valja napomenuti da postoji rizik da dobiveni rezultati ne daju pouzdanu informaciju o uobičajenoj prehrani ispitanika jer je za analizu prehrambenog unosa korišteno 24-satno prisjećanje roditelja na razini samo jednog dana pa zbog toga može doći do netočne procjene dnevnog unosa nutrijenata kod dječaka. Unatoč tome naši rezultati upozoravaju na potrebu poboljšanja prehrambenih navika hrvatskih osnovnoškolaca, s obzirom na važnost pravilne prehrane za fizički i mentalni razvoj tijekom djetinjstva.