{"id":138,"date":"2023-06-05T10:25:21","date_gmt":"2023-06-05T10:25:21","guid":{"rendered":"http:\/\/pyropech.imi.hr\/?page_id=138"},"modified":"2026-02-15T20:02:41","modified_gmt":"2026-02-15T20:02:41","slug":"o-pesticidima","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pyropech.imi.hr\/index.php\/hr\/o-pesticidima\/","title":{"rendered":"O pesticidima"},"content":{"rendered":"\n

Pesticidi \u2013<\/strong> pro\u0161lost, budu\u0107nost i izazovi<\/h2>\n\n\n\n

\u0160to su pesticidi?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pesticidi su kemijske ili biolo\u0161ke tvari namijenjene suzbijanju \u0161tetnih organizama u poljoprivredi ali i u ku\u0107anstvu, industriji, veterini i javnom zdravstvu.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Za\u0161to su se pesticidi po\u010deli na\u0161iroko upotrebljavati?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

1845. godine ogromna polja krumpira u Irskoj bila su pogo\u0111ena gljivi\u010dnom bole\u0161\u0107u koja se brzo pro\u0161irila diljem Irske i uni\u0161tila taj va\u017eni usjev. U\u010dinak je bio tragi\u010dan \u2013 vi\u0161e od milijun ljudi umrlo je od gladi, a vi\u0161e milijuna ih je bilo prisiljeno napustiti Irsku. Na brodovima prozvanim \u201elijesovi\u201c umrla bi i tre\u0107ina putnika zbog gladi i bolesti uslijed o\u010dajnih higijenskih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Danas takve poljoprivredne katastrofe izbjegavamo uz pomo\u0107 pesticida.<\/p>\n\n\n\n

Kako je stanovni\u0161tvo svijeta raslo, monokultura, odnosno uzgoj samo jednog usjeva, pomogla je u\u010dinkovito prehraniti ljude. Ali ovakav na\u010din uzgoja tako\u0111er je ostavio usjeve osjetljive na napade \u0161tetnika. Stoga se poljoprivreda sve vi\u0161e po\u010dela oslanjati na pesticide.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U po\u010detku, usjevi su bili tretirani tvarima koje su bile otrovne i za usjeve i za ljude, kao \u0161to su, primjerice, spojevi arsena, neke kiseline i petrolej.<\/p>\n\n\n\n

1940.-tih godina po\u010dela je proizvodnja i primjena kemikalija koje nisu toliko opasne za ljude i okoli\u0161…Ili se, barem, tako na po\u010detku smatralo. Me\u0111u njima je u naj\u0161iroj upotrebi bio organoklorni spoj DDT (diklorodifeniltrikloroetan).<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

DDT je na po\u010detku bio izuzetno u\u010dinkovit insekticid i osim za\u0161tite usjeva smanjio je i obolijevanje od bolesti koje prenose kukci, kao \u0161to su malarija, \u017euta groznica i tifus. No ve\u0107 za nekoliko godina insekti su postali otporni na njega, a uo\u010deno je i da je vrlo otrovan za okoli\u0161, pogotovo za ptice.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Tako\u0111er je prepoznato da je otrovan za ljude, a u\u010dinci dugotrajne izlo\u017eenosti niskim dozama DDT-a jo\u0161 uvijek se istra\u017euju. Naime, ovaj je pesticid u\u0161ao u tlo i izvore vode te se njegovi ostaci jo\u0161 uvijek mogu na\u0107i u hrani koju jedemo, iako je njegova upotreba zabranjena jo\u0161 prije 40-tak godina.<\/p>\n\n\n\n

Nakon zabrane upotrebe organoklornih spojeva, nastavilo se s istra\u017eivanjem novih kemijskih spojeva koji se, za razliku od organoklornih spojeva, ne nakupljaju u tijelu i ne zadr\u017eavaju u okoli\u0161u.<\/p>\n\n\n\n

I dalje je, me\u0111utim, prisutan problem razvoja otpornosti kukaca i drugih \u0161tetnika na pesticide, te se neprekidno istra\u017euju i u upotrebu stavljaju nove tvari za njihovo suzbijanje.<\/p>\n\n\n\n

Kakvi su planovi za budu\u0107nost upotrebe pesticida?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Velika se pa\u017enja posve\u0107uje ispitivanju sigurnosti upotrebe tih spojeva, kako za ljude tako i za okoli\u0161. Tako\u0111er se istra\u017euju i unaprje\u0111uju na\u010dini za\u0161tite usjeva bez umjetnih kemikalija i poti\u010de razvoj ekolo\u0161ke proizvodnje hrane. Europska zajednica je u svibnju 2020. predstavila strategiju \u201eod polja do stola\u201d kao jednu od klju\u010dnih mjera u okviru europskog zelenog plana.<\/p>\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Jedan od glavnih ciljeva strategije je i prepoloviti upotrebu pesticida u proizvodnji hrane do 2030. godine i potaknuti ekolo\u0161ku proizvodnju kako bi do 2030. njezin udio u upotrebi poljoprivrednih zemlji\u0161ta Europske zajednice dosegao 25%.<\/p>\n\n\n\n

Naime, i uz pridr\u017eavanje propisanih na\u010dina upotrebe pesticida, vrlo male koli\u010dine ovih tvari mogu dospjeti u hranu koju jedemo. Ostaci pesticida ponekad se mogu na\u0107i u namirnicama koje su tijekom uzgoja, skladi\u0161tenja ili transporta bile tretirane ovim tvarima. Pesticidi mogu u\u0107i u namirnice i posredno, putem zaga\u0111enog tla ili krmiva. Tako\u0111er mogu dospjeti u vodu za pi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Kako se obja\u0161njava nastanak \u0161tetnih u\u010dinaka izlo\u017eenosti niskim razinama pesticidima na ljudsko zdravlje i razvoj djece?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zahvaljuju\u0107i modernim propisima i nadzoru nad upotrebom pesticida u Europskoj zajednici izlo\u017eenost pesticidima putem hrane, sre\u0107om je, u najve\u0107em broju slu\u010dajeva niska. Me\u0111utim, epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja i pokusi na \u017eivotinjama upu\u0107uju na mogu\u0107e \u0161tetne u\u010dinke odre\u0111enih pesticida, kao \u0161to su primjerice piretroidni i organofosfatni insekticidi, \u010dak i pri vrlo niskim razinama izlo\u017eenosti. Sumnja se da izlo\u017eenosti insekticidima iz ovih skupina mo\u017ee biti povezana s obolijevanjem od sr\u010dano-krvnih bolesti, u\u010dincima na \u0161titnja\u010du i spolni sustav, usporenim razvojem \u017eiv\u010danog sustava u djece te povi\u0161enim rizikom od obolijevanja od neurodegenerativnih bolesti, kao \u0161to je Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolesti i amiotrofi\u010dna lateralna skleroza.<\/p>\n\n\n\n

Organofosfatni insekticidi su sintetski spojevi za suzbijanje kukaca koji se ne nakupljaju u organizmu i ne zadr\u017eavaju u okoli\u0161u, a na\u0161iroko su se po\u010deli upotrebljavati nakon Drugog svjetskog rata kao zamjena za organoklorne pesticide. Iako uporaba organofosfatnih insekticida danas znatno opada jer ih zamjenjuju manje otrovne skupine insekticida kao \u0161to su piretroidi i neonikotinoidi, njihovi ostaci jo\u0161 uvijek se mogu na\u0107i u hrani na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Piretroidni insekticidi su sintetski spojevi za suzbijanje kukaca, srodni tvarima prirodno prisutnim u cvijetu buha\u010da. Oni se danas se sve vi\u0161e koriste kao zamjena za otrovnije organofosfatne insekticide i nalaze se u brojnim sredstvima za za\u0161titu bilja u poljoprivredi, \u0161umarstvu i hortikulturi, ali i za suzbijanje \u0161tetnika u ku\u0107anstvu, te kao repelenti.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina pesticida su po svojoj prirodi otrovi jer im je osnovna namjena ubijanje kukaca ili uni\u0161tavanje korova i drugih \u0161tetnosti koje napadaju poljoprivredne kulture.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, mnogi od njih nisu otrovni samo za \u0161tetne organizme ve\u0107 mogu biti opasni i po zdravlje ljudi i doma\u0107ih \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n

Primjerice, osnovno djelovanje piretroidnih i organofosfatnih insekticida je u \u017eiv\u010danom sustavu, kako kukaca tako i ljudi. Djeluju\u0107i na \u017eiv\u010dane stanice sredi\u0161njeg i perifernog \u017eiv\u010danog sustava piretroidi dovode do preuzbu\u0111enog stanja \u017eiv\u010danih stanica.<\/p>\n\n\n\n

Organofosfatni insekticidi blokiraju enzim kolinesterazu zbog \u010dega nastaje nakupljanje acetilkolina na spojevima \u017eiv\u010danih stanica \u0161to, ovisno o dozi insekticida, mo\u017ee dovesti do ozbiljnih poreme\u0107aja u radu autonomnog, perifernog i sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Dok je slika otrovanja nakon kratkotrajne izlo\u017eenosti visokim dozama ovih insekticida dobro poznata, nedovoljno je istra\u017eeno da li i na koji na\u010din pesticidi izazivaju ne\u017eeljene u\u010dinke pri dugotrajnoj izlo\u017eenosti niskim dozama. Predlo\u017eeni mehanizmi uklju\u010duju, primjerice, oksidativni stres, endokrinu disrupciju, o\u0161te\u0107enje DNK i kemijsku promjenu tjelesnih bjelan\u010devina.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to \u017eelimo istra\u017eiti u projektu PyrOPECh?<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n